Rat u Iranu i na Bliskom istoku ozbiljno je poremetio globalnu ekonomiju, upozorio je Međunarodni monetarni fond u najnovijem izveštaju World Economic Outlook. Nakon što je svetska privreda izbegla recesiju uprkos pandemiji, ratu u Ukrajini i višegodišnjoj inflaciji, novi geopolitički šok ponovo menja tok globalnog rasta.
Prema procenama MMF-a, prekidi u snabdevanju energentima i rast cena nafte i gasa mogli bi da uspore globalni rast na 3,1% ove godine, što je značajan pad u odnosu na ranije projekcije. Fond navodi da je rat prekinuo „stabilnu putanju oporavka“ i da čak i kratkotrajni sukob ostavlja dugoročne posledice.
Cene nafte ponovo su iznad 100 dolara po barelu, gas je poskupeo više od 80%, a rast cena đubriva dodatno opterećuje poljoprivredu. U najtežem scenariju, ukoliko poremećaji na energetskim tržištima potraju i tokom naredne godine, globalni rast mogao bi da padne na svega 2%, dok bi inflacija dostigla 6%.
MMF upozorava da će najteže posledice osetiti zemlje sa niskim prihodima i ekonomije u razvoju, posebno izvoznici energenata iz Persijskog zaliva koji se suočavaju sa infrastrukturnim štetama i prekidima izvoza.
Napredne ekonomije, uključujući Sjedinjene Države, takođe će osetiti usporavanje, ali u manjoj meri. U SAD, rast cena goriva već utiče na potrošače, tako da je prosečna cena galona benzina dostigla 4,11 dolara. Ipak, prema projekcijama MMF-a, američka ekonomija će nastaviti da raste, ali sporije nego što je ranije očekivano.
Zanimljivo je da se među retkim ekonomijama sa poboljšanim izgledima nalazi Rusija, zahvaljujući višim cenama nafte i privremenom ublažavanju američkih sankcija na određene ruske energetske proizvode.
Globalni kreatori ekonomskih politika okupljaju se ove nedelje u Vašingtonu na prolećnim sastancima MMF-a i Svetske banke, gde će rat i njegove posledice dominirati agendom, umesto tema poput trgovinskih tenzija, veštačke inteligencije i fiskalnih neravnoteža, koje su ranije bile u fokusu.
